Bičakčić: Nemamo energetske rezerve, uvozimo struju u najgorem trenutku

Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE – Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme, upozorio je u emisiji Novi dan na N1 televiziji da rat na Bliskom Istoku već izaziva ozbiljne poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Cijene nafte su gotovo udvostručene, a Bosna i Hercegovina, koja nema pune strateške rezerve i koja je postala uvoznik električne energije, izložena je direktnim udarcima koje donosi svaki novi val krize.

Rat na Bliskom Istoku izazvao je najveće poremećaje u globalnom snabdijevanju energentima u novijoj historiji. Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa, postao je žarište geopolitičkih tenzija s dalekosežnim ekonomskim posljedicama.

"Ako je rat na Bliskom Istoku doveo do zatvaranja Hormuškog moreuza, a kroz njega prolazi 20 posto svjetske nafte i ukapljenog gasa, onda je to manjak od 20 posto energenata na svjetskom tržištu. Tržište brzo reaguje povećanjem cijena, to je normalni efekt smanjene ponude uz povećanu potražnju", objasnio je Bičakčić za N1.

U svega desetak dana od izbijanja sukoba, cijena nafte na svjetskim berzama gotovo se udvostručila – barel je premašio 100 dolara. Neke prognoze, prema riječima Bičakčića, predviđaju rast i do 200 dolara po barelu, što bi imalo razarajuće posljedice po ukupnu svjetsku ekonomiju.

Kao odgovor na nagli rast cijena, strateškim rezervama nafte u ovih su se dana koristile i Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje, s ciljem amortiziranja pritiska na tržištu.

Bosna i Hercegovina, kao mali i uvozno orijentiran energetski sistem, direktno će osjetiti posljedice globalnih poremećaja. Bičakčić upozorava da se rast cijena već vidljivo odrazio na cijenu goriva na pumpama – posebno dizela – a benzin će, kako kaže, uskoro slijediti.

"Nafta se osjeti prva. Plin će to slijediti s određenim kašnjenjem, ali neminovno – jer ga nedostaje na tržištu, posebno evropskom, koje je prekinulo snabdijevanje iz Rusije i još uvijek poštuje tu odluku. U takvim okolnostima, neizbježno je da će se kriza preliti i na sektor elektroenergetike", naglasio je Bičakčić.

Zaključak je jasan: nije u pitanju samo skuplje gorivo na pumpi, radi se o lančanom rastu cijena koji će se preliti na sve sektore privrede i na svakodnevni život građana.

Bičakčić je pozitivno ocijenio odluku o ograničavanju marži u distribuciji naftnih derivata, ali smatra da ta mjera sama po sebi nije dovoljna. Vlada Republike Srpske na jučerašnjoj je sjednici usvojila odluku o ograničenju marži: veleprodajna marža ostaje 0,06 maraka po litru, a maksimalna maloprodajna marža iznosi 0,25 konvertibilnih maraka po litru derivata. Trgovci koji imaju zalihe naftnih derivata obavezni su prodajnu cijenu formirati uzimajući u obzir nabavnu cijenu tih zaliha.

"To je dobra mjera, ali mala i nedovoljna. Treba razmisliti i o smanjenju akciza na naftu kako bi se amortizirao dio povećanja cijene – za iste količine nafte uzimala bi se akciza, ali po manjoj stopi. Takvu odluku ne može donijeti vlada, to mora proći kroz parlament, ali vlada bi trebala hitno reagirati", kazao je Bičakčić.

Upozorio je i na problem strateških robnih rezervi. Federacija BiH je radila na osposobljavanju terminala, ali ne postoje javno dostupni podaci o tome koliko su ti kapaciteti popunjeni.

"Kod dobrog domaćina za zimu su ambari puni. Izgleda da naša energetska politika ni te minimalne strateške rezerve nije obezbijedila. Uvijek je bilo nečeg prečeg. Energetika je nam osnova i tu politiku moramo promijeniti – to traje već deceniju", rekao je Bičakčić.

Posebno zabrinjavajuća je situacija u sektoru elektroenergetike. Bičakčić ističe da je Bosna i Hercegovina postala neto uvoznik električne energije upravo u trenutku kada se sve najavljivalo pogoršanje energetske krize – i to nije moralo biti tako.

"Mi to nismo trebali postati. Imamo resurse da izađemo iz tog kolopleta u kratkom roku ako se poduzme niz mjera. Ali u međuvremenu se formirao uvoznički lobi za električnu energiju i on sada diktira ponašanje. Vlada to mora spriječiti i početi koristiti sve domaće resurse koje imamo", upozorio je Bičakčić.

Na pitanje o tome koliko dugo će trajati poremećaji na energetskom tržištu i mogu li se predvidjeti, Bičakčić odgovara s dozom rezerve.

"To sve zavisi od toga koliko će dugo ostati blokiran Hormuški moreuz. Ako ta blokada potraje mjesecima, ako rat nastavi trajati godinama – a svi ratovi dugo traju, nema ih koji su brzo završeni – onda u smislu energetskog poremećaja, posebno nafte i ukapljenog plina, situacija će biti teška i teško je predvidjeti kako će to funkcionirati", kazao je.

Ono što Bosna i Hercegovina može i mora raditi jeste koristiti vlastite resurse, ponajprije u sektoru električne energije, te iskoristiti svaki period stabilizacije za punjenje strateških rezervi nafte.

Bičakčić se osvrnuo i na pitanje koordinacije između entiteta, ocijenivši da BiH uvijek treba nastupati kao jedinstveno tržište.

"Uvijek sam se zalagao za jedinstvenu politiku. Mi jesmo jedinstveno tržište i svaki poremećaj uzrokuje prelijevanje ekonomskih efekata s jednog entiteta na drugi – a to na malom tržištu kakvo je bosanskohercegovačko izaziva dodatno otežane uvjete poslovanja", zaključio je Bičakčić.