Blinken otkriva: Izrael je pritiskao i Obamu da napadne Iran

U iznenađujuće iskrenom intervjuu za Bloomberg, bivši američki državni sekretar Antony Blinken podijelio je detalje o dramatičnim trenucima kada su Sjedinjene Države bile na ivici rata s Iranom i šireg sukoba na Bliskom istoku. 

Blinken tvrdi da je izraelsko rukovodstvo još za vrijeme predsjednika Baracka Obame snažno pritiskalo Washington da pokrene vojni napad na Iran zbog njegovog nuklearnog programa. Prema njemu, izraelski lideri su upozoravali da će djelovati sami ako Sjedinjene Države ne odluče intervenirati. Obama je, međutim, odbio taj pristup. Umjesto vojne akcije, zalagao se za ono što je Blinken nazvao "vrlo snažnom diplomatijom", odnosno kombinaciju međunarodnih sankcija i pregovora s ciljem ograničavanja iranskog nuklearnog programa. 

Blinken je ovime aludirao na izjavu trenutnog državnog sekretara Marca Rubija da su SAD morale krenuti u rat s Iranom, jer je Izrael najavio da će, u protivnom sam, ući u akciju. Blinkenovo svjedočenje pokazuje da je s drugačijim predsjednikom od Trumpa i u tom scenariju rat nije bio neizbježan.

Ovakva diplomatija na kraju je dovela do postizanja Iranskog nuklearnog sporazuma (JCPOA) 2015. godine, kojim je Iran pristao da ograniči svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija. Sporazum je privremeno smanjio napetosti i uspješno odgodio mogućnost izbijanja otvorenog sukoba.

Još jedan dramatičan trenutak desio se nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Tada su, prema Blinkenovim riječima, izraelski zvaničnici američkoj administraciji dali informacije da je libanski pokret Hezbollah, koji se smatra moćnom militantnom organizacijom i bliskim saveznikom Irana, spreman za neposredni napad iz Libana. Uključivanje Hezbollaha u sukob značilo bi otvaranje novog fronta i značajnu eskalaciju nasilja na Bliskom istoku, s obzirom na njegovu vojnu snagu i raketne kapacitete. Izraelska strana je tada insistirala na preventivnom udaru.

Američka administracija tada je morala donijeti vrlo tešku odluku: podržati preventivni napad, što bi gotovo sigurno otvorilo novi front rata, ili pokušati zaustaviti eskalaciju. Prema Blinkenovim riječima, situacija je bila toliko napeta da je svijet bio samo tridesetak minuta udaljen od novog regionalnog sukoba.

Na kraju se ispostavilo da su informacije o neposrednom napadu Hezbollaha bile netačne, a eskalacija je zaustavljena prije nego što je odluka o vojnoj akciji postala konačna.