Zaljevske države zbog rata razmatraju povlačenje iz stranih investicija

Zaljevske države razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inostranstvu kako bi ublažile finansijski pritisak koji je nastao usljed rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom, objavio je Financial Times.

Prema pisanju ovog britanskog lista, rastući troškovi rata i sigurnosne nestabilnosti u regionu vrše sve veći pritisak na budžete bogatih zemalja Zaljeva. Zbog toga pojedine vlade razmatraju da preispitaju postojeće i planirane investicije širom svijeta, kao i druge finansijske obaveze.

Jedan zaljevski zvaničnik rekao je za Financial Times da bi potencijalna revizija mogla obuhvatiti različite vrste ekonomskih aktivnosti od investicionih obećanja prema stranim državama i kompanijama, preko sportskih sponzorstava i poslovnih ugovora, pa do prodaje dijela postojećih udjela u međunarodnim kompanijama.

Prema istom izvoru, tri od četiri najveće ekonomije Zaljeva, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar, već su vodile razgovore o ekonomskim posljedicama sukoba i pritiscima na svoje budžete. Iako nije precizirano koje su države učestvovale u tim razgovorima, naglašeno je da se radi o internim konsultacijama o mogućim ekonomskim mjerama.

Zemlje Zaljeva, koje upravljaju nekim od najvećih suverenih investicionih fondova na svijetu, počele su i interne pravne analize. Cilj je utvrditi da li bi se u određenim ugovorima mogla aktivirati klauzula „više sile“ (force majeure), što bi im omogućilo da privremeno suspenduju ili izmijene određene finansijske obaveze.

Zvaničnici ističu da je riječ o mjeri predostrožnosti, koja je motivisana rastućim ekonomskim pritiscima. Prihodi od energije su pod pritiskom zbog smanjenja proizvodnje i problema u transportu, dok su sektori turizma i avio-saobraćaja ozbiljno pogođeni nestabilnošću u regionu. Istovremeno, države Zaljeva suočavaju se s povećanjem troškova za odbranu i sigurnost.

Prema pisanju Financial Times, mogućnost da bogate zaljevske monarhije preispitaju svoje međunarodne investicije privukla je pažnju i u Bijela kuća. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar prošle godine su obećali ulaganja vrijedna stotine milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa regionu.

Analitičari smatraju da bi svako smanjenje ili odgađanje takvih investicija moglo dodatno povećati pritisak na Washington da potraži diplomatsko rješenje sukoba.

Rat je već ozbiljno poremetio regionalnu ekonomiju. Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, ključni svjetski energetski koridor kroz koji prolazi oko petine globalne trgovine naftom i gasom, gotovo je zaustavljen nakon napada na više tankera.

Istovremeno je Katar, drugi najveći svjetski proizvođač tečnog prirodnog gasa (LNG), bio primoran da proglasi „force majeure“ i privremeno obustavi proizvodnju nakon napada dronom na jedno od njegovih glavnih LNG postrojenja. U napadima je pogođena i velika rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji.

Osim energetskog sektora, napadi su pogodili i američke vojne baze, ambasade, aerodrome i civilnu infrastrukturu širom regiona, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja u avio-saobraćaju i turizmu.

U međuvremenu, pojedini poslovni lideri iz Zaljeva javno su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je region uvučen u sukob. Emiratski biznismen Khalaf al‐Habtoor poručio je da zemlje Zaljeva imaju pravo postaviti pitanje da li njihova finansijska podrška međunarodnim projektima doprinosi stabilnosti ili dodatno produbljuje sukob u regionu.

Kako navodi Financial Times, dalji razvoj rata i ekonomske posljedice po energetski sektor mogli bi odrediti hoće li zaljevske države zaista krenuti u ozbiljnije smanjenje svojih globalnih investicija.