Neizvjestan dolazak Starlinka, konkurencija šuti, RAK nije primio zahtjev

Dok se dolazak Starlinka u Bosnu i Hercegovinu najavljuje već nekoliko godina, domaće institucije još uvijek čekaju zvaničan zahtjev kompanije SpaceX. Ovaj servis je dostupan u skoro svim evropskim državama, ali BiH uz Srbiju i Crnu Goru ostaje izuzetak, pa se satelitski internet trenutno koristi u „sivoj zoni“, putem roaming paketa kupljenih u inostranstvu.

Iako prema ažuriranim podacima na zvaničnoj Starlinkovoj mapi dostupnosti stoji da će ova usluga u BiH biti dostupna od ove godine, u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH, u čijoj je nadležnosti licenciranje internet operatera koji djeluju na teritoriji države već duže vrijeme navode da od kompanije SpaceX, u vlasništvu Elona Muska, nisu zaprimili formalni zahtjev za izdavanje dozvole.

RAK u svom odgovoru naglašava da su u proteklom periodu bili u komunikaciji oko određenih tehničnih detalja i pojašnjenja koja se odnose na dozvole koje ova Agencija izdaje.

“Tek kada Agencija zaprimi konkretan zahtjev, moći ćemo komentarisati potrebne dozvole i trajanje procedure izdavanja, u zavisnosti od usluga koje Starlink bude želio da pruža na teritoriji BiH”, navode iz RAK-a za !Odgovor.

Na upit o sigurnosti mreža i zaštite podataka korisnika ovog interneta u BiH, u RAK-u navode da je ovo pitanje u nadležnosti Zajedničkog upravnog odbora za zakonito presretanje telekomunikacija pri Državnom ministarstvu sigurnosti, koje će “biti uključeno u proces izdavanja dozvola shodno važećim procedurama”.

Državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto prošle je godine prisustvovao sastanku u Washingtonu sa predstavnicima Starlinka, kada je rečeno da je ova vrsta interneta spremna za ulazak na tržište BiH.

Do objave teksta, ovo Ministarstvo nije odgovorilo na upite o dolasku Starlinka, kao ni o najavljenoj potencijalnoj saradnji u oblastima digitalizacije uprave, zdravstva i brzog odgovora u kriznim situacijama.

Mnogi građani u Bosni i Hercegovini već sada koriste Starlink putem roaming paketa na način da kupe opremu u državi u kojoj je korištenje ovog globalnog internet provajdera regulisano. Iz RAK-a nisu dali komentar na upit o tome kako oni gledaju na ovu činjenicu.

Saša Mrdović, profesor sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i stručnjak za cybersigurnost smatra da se postojanje rizika tokom korištenja ovog interneta ne razlikuje značajno od onoga na šta građani svakodnevno pristaju koristeći usluge giganata poput Googlea ili Microsofta.

Navodi da suština zaštite građana ne leži u licencama i da se pitanje privatnosti podataka najviše svodi na pitanje povjerenja, odnosno da li korisnik vjeruje da će kompanija, kojoj je dao podatke ili čiji servis koristi, postupati sa njima onako kako on i očekuje.

“Ako nekome date svoje podatke ili mu omogućite da prenosi vaše podatke, vi ste mu zapravo dali svoje povjerenje da ih neće zloupotrijebiti. Ako se nešto desi sa Googleom, vi ih teoretski možete tužiti, ali ja ne znam kakvu licencu oni imaju za rad ovdje ili bilo gdje drugo”, pojašnjava profesor Mrdović.

Iako je Starlink tehnološki superioran u nepristupačnim predjelima, on ga vidi primarno kao “infrastrukturu za hitne slučajeve”, dok za urbanu sredinu domaće optičke mreže i dalje nude bolji kvalitet po nižoj cijeni.

“Kada koristite bilo kojeg globalnog davaoca internet usluga, uključujući Starlink, oni u dosta situacija imaju pristup vašim podacima. Ako želite neku vrstu sigurnosti, treba koristiti HTTPS, koji je danas standard i virtualne privatne mreže (VPN) koje štite povjerljivost vašeg saobraćaja od onoga koga koristite za prenos podataka”, pojašnjava Mrdović.

Glavni koordinator spasilačkih aktivnosti Gorske službe spašavanja (GSS) Federacije Nadin Kevelj Starlink ne vidi kao dio svakodnevne opreme pojedinačnog spasioca, ali prepoznaje njegovu ogromnu vrijednost u situacijama velikih prirodnih katastrofa.

Kao primjer navodi nedavne poplave u Jablanici i iskustva iz zemljotresa u Turskoj, gdje su tradicionalne telekomunikacijske veze bile potpuno prekinute.

U takvim okolnostima, Starlink bi mogao poslužiti kao ključni komunikacijski most sa ostatkom svijeta. Smatra da bi nabavka ovakvih sistema trebala biti prioritet za gradske i kantonalne uprave civilne zaštite, koje bi potom Starlink stavljale na raspolaganje svim službama spašavanja u kriznim trenucima.

„Kao volonterska organizacija koja zavisi od gradskih i kantonalnih budžeta, moramo pažljivo birati prioritete. Nama je trenutno primarno ulaganje u digitalne radio-stanice, od kojih samo jedna košta oko 1.400 maraka”, pojašnjava on.

On ističe da je svaka nova tehnologija dobrodošla, ali da Starlink trenutno nameće ozbiljna ograničenja u pogledu cijene, s obzirom na to da je za nabavku opreme potrebno izdvojiti od 700 do 900 maraka, a za mjesečnu pretplatu oko 120 maraka.

Kevelj otkriva da GSS stanica u Mostaru već godinu i po dana radi na razvoju „Lora Mesh Network“ mreže, koja je potpuno samostalna u pogledu napajanja i ne zavisi od satelita.

„Digitalne radio-stanice su naš prioritet jer one ne zakazuju kada svi drugi sistemi padnu. One su uz spasioca na terenu i omogućavaju nam direktnu komunikaciju u svakom trenutku, što je za naš operativni rad još uvijek nezamjenjivo“, kaže on.

Na upite o konkurenciji, ali i potencijalnoj saradnji, svoje odgovore nisu dostavili dominantni domaći operateri, među kojima su BH Telecom, HT Eronet i m:tel.