IT sektor u BiH i dalje raste, ali do prvog posla mladi sve teže dolaze

Kompanija Meta je od 2022. godine. u nekoliko valova. otpustila preko 26.000 radnika. Kao razloge navodila je povećanje efikasnosti i podizanje standarda rada svojih radnika te preusmjeravanje sredstava ka razvoju umjetne inteligencije. koja iz dana u dan sve više automatizira poslove.

Iz sličnih razloga, kao i finansijskih pritisaka i prethodnog prevelikog zapošljavanja, Amazon je tokom posljednjih pet godina otpustio preko 58.000, a Google oko 13.000 radnika.

Usljed globalnih ekonomskih kretanja, Bosna i Hercegovina, koja u velikoj mjeri ovisi o outsourcingu,nije imuna na ovakve promjene na tržištu. Svakodnevni razvoj tehnologije i napredak umjetne inteligencije otvara pitanje budućnosti entry-level pozicija (početničkih), a sama poslovna klima postaje zahtjevnija i konkurentnija nego ikada ranije.

Zvanični podaci ukazuju da BiH još uvijek ne osjeća nagli val negativnih trendova. Tako je prema podacima Državne agencije za statistiku u djelatnosti računarskog programiranja 2021. godine bio zaposlen 8.721 radnik, dok je 2025. taj broj iznosio 13.993, što predstavlja rast od oko 60 posto.

Dostupni podaci ukazuju da je 2020. godine bilo 1.410 aktivnih preduzeća i preduzetnika u ovoj oblasti, dok se 2024. godine taj broj povećao na 3.520. Prosječna neto plata iznosila je 1.857 maraka 2021. godine, dok je 2025. dostigla 2.762 maraka.

U vodećem udruženju IT kompanija u BiH, Bit Alijansi, navode da se globalne promjene u ovoj industriji, posebno ubrzani razvoj vještačke inteligencije, reflektuje i na tržište u BiH.

“Za sada te promjene više vidimo kao transformaciju načina rada i strukture poslova. Kompanije se prilagođavaju novim alatima i tehnologijama, a fokus se sve više stavlja na dodatno usavršavanje kadrova i prilagođavanje tržišnim potrebama. Bosanskohercegovački IT sektor je i ranije pokazao sposobnost prilagodbe, pa se i ove promjene uglavnom manifestuju kroz evoluciju profila poslova i vještina koje se traže”, navodi Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alijanse.

Tehnologije se brže razvijaju nego ranije, pa su se tako i očekivanja poslodavaca promijenila. Maglajlić pojašnjava da vrata za juniore, početnike i mlađe radnike, nisu zatvorena, ali da je prag ulaska viši s obzirom na to da se od mladih ljudi više očekuje samostalnost u učenju, šira baza znanja i spremnost na kontinuirano usavršavanje.

“Nakon globalnog pada potražnje tokom 2023. i 2024. godine, tržište se postepeno oporavlja i izlazi iz faze stagnacije, pri čemu se kod većine kompanija već primjećuje blagi rast. Kada je riječ o zapošljavanju, ono je i dalje prisutno, ali uz opreznije i strateškije planiranje kapaciteta i potreba. Iako se dio klijenata uvijek okreće tržištima sa nižim cijenama, praksa pokazuje da mnogi i dalje traže dobar balans između cijene, kvaliteta i pouzdanosti, kao i geografsku i kulturološku bliskost, gdje region i dalje ima svoje prednosti”, pojašnjava on.

Vještačka inteligencija već utiče na način rada, ali je ne treba posmatrati kao prijetnju koja ukida ulazne pozicije, smatra Maglajlić. Dodaje da ona zapravo mijenja sadržaj samih ulaznih pozicija, te da njeni alati mogu ubrzati određene procese i pomoći u učenju, ali da i dalje ostaje potreba za ljudskim znanjem, razumijevanjem problema i donošenjem odluka.

“Važno je naglasiti da se ne radi samo o tehnološkoj promjeni, već o širem pomaku u načinu na koji IT industrija funkcioniše. Mijenjaju se očekivanja klijenata, struktura timova i profili vještina koji su traženi. U tom kontekstu, ključne teme za naredni period su prilagodljivost, kontinuirano učenje i fokus na dodanu vrijednost, kako na nivou pojedinaca, tako i na nivou kompanija i cijelog sektora”, kaže Maglajlić.

Studenti danas proces zapošljavanja doživljavaju kao znatno zahtjevniji i kompleksniji nego što je bio prije nekoliko godina, pojašnjava Alma Kunovac iz studentskog udruženja EESTEC, koja smatra da je tržište rada postalo konkurentnije, selekcijski procesi duži, a očekivanja kompanija preciznije definisana.

“Među studentima je prisutan jak osjećaj da se u oglasima za junior pozicije često traži nivo samostalnosti i iskustva koji više odgovara medior pozicijama. Prethodno iskustvo, rad na realnim projektima i poznavanje više tehnologija su zahtjevi koji studentima koji tek izlaze sa fakulteta ostavljaju malo prostora za grešku. Ono što primjećujemo u saradnji sa kompanijama jeste da poslodavci žele kandidate koji se mogu brzo prilagoditi i preuzeti odgovornost, što stvara razmak između akademskog obrazovanja i tržišnih očekivanja”, kaže Kunovac, te dodaje da na smanjenju tog razmaka rade projekti poput Soft Skills Academy i JobFAIR-a.

Ona kaže da dio studenata izražava zabrinutost zbog zasićenosti tržišta, posebno u IT sektoru, dok drugi dio situaciju može doživjeti kao podsticaj za usavršavanje. Govoreći o prilikama za prakse, Kunovac navodi da one i dalje postoje, ali da je konkurencija primjetno veća, a selekcijski procesi strukturiraniji nego ranije.

“Napredak vještačke inteligencije tema je koja kod studenata izaziva podijeljene osjećaje. Dio njih primjećuje da AI sve češće preuzima zadatke koji su nekad bili prvi koraci u junior karijeri, i to ih zabrinjava. Istovremeno, sve je prisutnija i svijest da je AI alat koji, ako ga znaš koristiti, može ubrzati učenje i značajno povećati produktivnost. Profesori i stručnjaci iz industrije u tom kontekstu uglavnom govore isto: tržište se neće smanjiti, nego promijeniti, a prednost će imati oni koji znaju razmišljati, razumjeti šta rade i snaći se s alatima koje imaju na raspolaganju”, kaže ona.

Haris Šupić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, smatra da je formalno, fundamentalno obrazovanje važnije nego ikad, jer tehnologije poput vještačke inteligencije brzo eliminišu površne vještine, ali ne mogu zamijeniti dubinsko razumijevanje logike i matematike. On predviđa da će u dinamičnoj budućnosti opstati samo oni koji imaju ambiciju za kontinuiranim učenjem i širokim obrazovanjem.

“Istina je da se danas teže zaposliti na junior pozicije, ali za one najbolje nema problema. Promocija IT sektora napravila je medveđu uslugu, jer se određen broj ljudi, koji nemaju stvarni interes, uputio na ove studije. Uvijek će pola njih biti ispod prosjeka, a dok je privredi išlo dobro, bilo je mjesta i za njih. Danas, u vrlo kompetitivnom okruženju, firme očekuju ambicioznije kandidate. Pojava novih tehnologija prvo će uklanjati one sa nižom profesionalnom zrelošću”, naglašava on.

Svojim studentima savjetuje da ne teže samo ka tome da budu puki korisnici tehnologije, već da kroz široko obrazovanje postanu oni koji tu tehnologiju stvaraju, jer će se samo tako snaći u dinamičnoj budućnosti koja je pred nama.