Ko su organizatori protesta i šta traže od sarajevskih vlasti

Smrt studenta Erdoana Morankića i teške povrede maloljetne Elle Jovanović pokrenule su talas protesta u Sarajevu, koji je rezultirao ostavkom premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka i padom kantonalne vlade. Iza okupljanja stoji nekoliko neformalnih grupa studenata i učenika, koje traže transparentnu istragu, odgovornost i reformu javnog prijevoza.

Za danas su u Sarajevu organizovani četvrti protesti ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine zbog tramvajske nesreće koja se desila u petak.

Protesti su već u nedjelju urodili plodom, kada je premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio ostavku čime je i pala Vlada KS. Uk i ostali ministri će ostati na funkcijama do imenovanja novog saziva vlade.

Istog dana kada se desila nesreća uhapšen je vozač Adnan Kasapović. Tužilaštvo KS je tražilo jednomjesečni pritvor, ali je Kantonalni sud odbio ovaj prijedlog. Kasapovića su podržale i grupe koje su organizovale proteste.

Protesti se održavaju u organizaciji nekoliko neformalnih grupa građana.

Jedan od organizatora je grupa “Hoćel ta promjena”. Formirana je četiri mjeseca nakon poplava u Donjoj Jablanici u oktobru 2024. kada je poginulo 19 ljudi, u Fojnici troje i u Buturović Polju petero. Organizovani su prve proteste 4. februara 2025. ispred Parlamentarne skupštine BiH.

Zahtijevali su hitno pokretanje istraga, podizanje optužnica, informisanje javnosti o poduzetim radnjama, sankcionisanje odgovornih za rad kamenoloma u Donjoj Jablanici, reviziju svih drugih kamenoloma, podatke o prikupljenoj pomoći i njenoj podjeli.

Godinu dana nakon tih protesta, tek je poznato koje tužilaštvo vodi predmet. Protesti su održani i nekoliko puta u aprilu, prisustvovali su uglavnom studenti bez velikog odziva javnosti.

Organizovali su još nekoliko protesta, a zbog spekulacija u javnosti o tome ko su organizatori, javno su se oglasili i kazali da niko iz ove grupe nije član nijedne studentske organizacije niti Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS).

“Unaprijed se ograđujemo i upozoravamo da ćemo ubuduće javno prozvati sve one koji budu koristili naše proteste u političke svrhe. Niko iz Neformalne grupe studenata nije pripadnik bilo koje političke partije”, naveli su na zvaničnom profilu na Instagramu.

Podržali su i proteste rudara u Zenici u julu prošle godine, Bošnjake iz Stoca, zalagali su se i protiv dolaska u Sarajevo organizacija koje podržavaju genocid u Gazi.

Uoči utakmice izraelskog tima u Zetri protestovali su ispred Vlade KS sa zahtjevom za odgađanjem utakmice, što se na kraju nije desilo.

U organizaciji protesta učestvuje i neformalna grupa učenika “Pravda.promjena.ba”. Okuplja učenike srednjih škola, a osnovana je prije nekoliko dana. Uz ove dvije grupe zajednički djeluje i grupa “za.bolje.sutra.sa”.

Na dan nesreće studenti i srednjoškolci spontano su se okupili na mjestu nesreće.

Na proteste koji su održani u subotu ispred Zemaljskog muzeja u 15 sati pozvala je grupa “Reci dosta”. Oko sat vremena nakon početka protesta, saopćili su da je okupljanje završeno, ali je protest trajao do oko 19 sati kada su, uglavnom studenti i srednjoškolci, blokirali saobraćaj i nekoliko raskrsnica.

Nakon što su se u javnosti pojavile informacije o novim protestima u nedjelju u 12 sati, a koje su organizovale ranije nabrojane tri grupe, iz “Reci dosta” su se oglasili i rekli kako skup u subotu nije imao politički karakter niti je bio usmjeren protiv bilo koga.

“Okupljanje je bilo apsolutno u skladu sa zakonom i propisima te je isto bilo najavljeno MUP-u KS o svim radnjama te organizovanjem vlastitih redara. Poziv na okupljanje kao i tokom samog okupljanja, jasno i decizno je naglašavano da je skup mirnog karaktera i da nije ni protiv koga", naveli su iz grupe "Reci dosta".

Dodali su da su uočili ponašanja pojedinaca, kao i pojave određenih stranica na društvenim mrežama, koje pokušavaju iskoristiti ime "Reci dosta" da pokrenu proteste u nedjelju, 15. februara, za koje sumnjaju da su ilegalni, "ili bilo koji drugi dan te špekulacije o mogućim nemirnim djelovanjima na tim istim skupovima".

"Molimo da objavite ovo saopćenje u potpunosti iz razloga jer su mnogi mediji naveli da grupa 'Reci dosta', poziva i na nedjeljne proteste, što nije tačno. Zbog pritisaka, mogućih zloupotreba i ugrožavanja sigurnosti ljudi koji su organizovali skup u subotu, grupa 'Reci dosta' do daljnjeg se ograđuje od bilo kakvih organizacija javnih protesta. Nadamo se da će doći vrijeme u kojem će se moći organizovati bez zloupotrebe", naveli su u saopćenju.

Nije poznato ko stoji iza ove grupe, a više se nisu oglašavali na društvenim mrežama.

Organizatori, okupljeni oko tri neformalne grupe studenata, putem Instagram stranica „hocel.ta.promjena“ , “za.bolje.sutra.sa” i „pravda.promjena.ba“, precizirali su četiri ključna zahtjeva:

Potpuna transparentnost istrage – objavljivanje svih informacija, podataka o servisiranju tramvaja i videosnimka iz vozila u trenutku nesreće.

Povlačenje nesigurnih vozila – hitno uklanjanje svih starih tramvaja iz saobraćaja do ponovnog servisiranja, uz javnu objavu podataka o njihovoj tehničkoj ispravnosti.

Sistemska odgovornost – ostavke svih odgovornih osoba u lancu javnog prijevoza.

Dugoročno rješenje – izgradnja kvalitetnog i, prije svega, sigurnog sistema javnog prijevoza.

Zahtjeve nadležnima uputila je i neformalna organizacija mladih „Borba za pravdu“. Oni nisu učestvovali u organizaciji protesta, a prva objava na društvenim mrežama je od jučer.

Ističu da govore u ime mladih Kantona Sarajevo, tražeći konkretne mjere za suzbijanje dugogodišnje korupcije. Njihovi zahtjevi uključuju:

Uključenost mladih u institucije – obavještavanje škola i fakulteta o sjednicama Skupštine KS uz omogućavanje prisustva učenika i studenata.

Transparentnost imenovanja – javno predstavljanje biografija svih kandidata za novu Vladu KS u medijima, uz poštovanje zakonskih rokova.

Reforma GRAS-a – javno imenovanje Nadzornog odbora i direktora GRAS-a uz dostupne biografije, informacije o eventualnim prekršajima kandidata te mogućnost prisustva građana intervjuima za izbor direktora.

Sankcije za nerad – procesuiranje odgovornih za nepodnošenje izvještaja o radu GRAS-a, uz zabranu obavljanja sličnih funkcija.