Ćerimagić za !Odgovor: Dodik želi Njemačku za neprijatelja, Vučić šalje suprotne poruke

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je, u govoru na svečanoj akademiji povodom godišnjice Srpskog ustanka, da oni koji dolaze iz Njemačke „ovaj prostor smatraju svojim“ i da Srbi ne žele da budu “dio onoga što nam gradi germanski politički krug, da želimo našu slobodu za nas”.

„Nedavno je Friedrich Merz govorio o tome u London, govoreći kako je Balkan njihova zona. I kako danas govore kako trebamo da uđemo u EU, u tu njihovu EU sa dvije brzine“, dodao je on

Dodik je stoga pozvao “umne glave” iz Srbije i RS da se dogovore, kako “ne bi bili dovedeni u poziciju da sutra budemo ponovo prevareni nekim brzinama i mehanizmima”.

U izjavi za !Odgovor analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) i jedan od najboljih poznavalaca prilika u Berlinu Adi Ćerimagić je kazao da nijedna zemlja Zapadnog Balkana ne može dopustiti sebi da Njemačku odredi kao svog neprijatelja, te da je toga svjestan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ne i Dodik.

“Svijet se ubrzano mijenja, a u tom procesu mijenjaju se i Njemačka i Evropska unija. Pod vodstvom Friedricha Merza, čiji je mandat započeo u maju prošle godine, i koji je do sada imao stabilnu većinu u Bundestagu koja se očekuje da potraje najmanje do 2029. godine, Berlin ima politički kapacitet, i jasnu namjeru da aktivno učestvuje u oblikovanju novih globalnih odnosa”, kaže Ćerimagić.

On dodaje da bi “jučerašnji govor kancelara Merza na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji mogao bi u budućnosti postati referentna tačka za najavu jednog strateškog zaokreta, slično kao što je to bio govor Vladimira Putina 2007. godine”.

Ćerimagić pojašnjava da su, uz sličnost po značaju, Merzov i Putinov minhenski govor suštinski različiti po sadržini.

”Jučerašnji nije sadržavao najavu aktivnog djelovanja ka urušavanju globalnog poretka ili vojnih invazija najbližih susjeda, već ambiciju da Njemačka i Evropska unija, pronađu svoje mjesto kroz izgradnju stabilnosti, mostova i reda u svijetu koji postaje sve nepredvidiviji”, kazao je.

”Kako bi do toga došlo, Merz je najavio snažan zaokret: duboke ekonomske reforme u EU radi jačanja konkurentnosti evropske ekonomije, te insistiranje na jačanju Evropske unije kao jednog od ključnih globalnih političkih i sigurnosnih okvira”, poručio je Ćerimagić.

Analitičar ESI-ja kaže da Merz planira navedeno “prije svega kroz ulaganja u odbranu s ciljem izgradnje najjače vojske u Evropi, ali i kroz razgovore koji se trenutno vode sa Francuskom o mogućem evropskom nuklearnom štitu”.

Ćerimagić podsjeća i, na kako kaže, “stidljivu najavu izrade nove strategije Evropske unije prema zemljama susjedstva koje žele postati punooravne članice EU“.

Njemački kancelar je, jučer u Minhenu, odgovarajući na pitanje crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića kazao da EU ne želi izgubiti zemlje ove regije, te da je potrebna nova strategija njihovog ulaska u EU.

”Istovremeno Merz je odbacio ideološke postavke MAGA pokreta, ali i naglasio spremnost i važnost nastavka bliske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pod vodstvom Berlina, Merz je najavio kako će se Evropska unija nastavjti da se otvara prema ostatku svijeta – od Južne Amerike do Indije, uključujući i saradnju sa Kinom pod jasno definisanim uslovima”, kaže Ćerimagić za !Odgovor.

“Njemačku pod Merzom nijedna zemlja zapadnog Balkana ne može sebi dopustiti da jednostavno otpiše, a još manje da je pretvori u glavnog neprijatelja. Toga je svjesna i Srbija, odnosno predsjednik Aleksandar Vučić. Nakon Merzovog govora u Minhenu pozitivno se izjasnio o izrečenom i u više navrata naglasio da Srbi na Balkanu ne smiju gledati Nijemce i Berlin kao neprijatelje”, kaže Ćerimagić.

Ćerimagić pojašnjava da ovakve poruke Vučića ”stoje u snažnom kontrastu s onima koje dolaze od predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, političara koji i dalje ima presudan utjecaj na procese u Banjoj Luci i značajan utjecaj na ukupna politička kretanja u Bosni i Hercegovini”.

“U njegovim kontinuiranim izjavama o Njemačkoj prisutan je očit paradoks. Dodik tvrdi da ne želi saradnju sa Berlinom te da se, zbog historijskog iskustva, prije svega Drugog svjetskog rata, protiv Berlina treba boriti na sve moguće načine. Istovremeno, Berlin i vlada pod vodstvom Merza jasno odbacuju svako nasljeđe iz tog perioda, ili želju da ’osvoje’ ili ‘upravljaju’ zemljama evropskog kontinenta. U isto vrijeme oni se i aktivno suprotstavljaju političkim snagama u Njemačkoj koje takve ideje baštine ili ih u izmijenjenom obliku promovišu. Upravo sa tim političkim akterima Dodik i njegovi najbliži saradnici održavaju kontakte i sastanke, te ih s vremena na vrijeme dočekuju u Banja Luci”, kaže analitičar ESI-ja za !Odgovor.

Ćerimagić primjećuje da očekivanja Dodika prema MAGA pokretu u Americi imaju “određenu logiku iz perspektive Milorada Dodika i njegovog najužeg kruga, čiji je prioritet bio ukidanje ličnih sankcija koje su ugrozile ne samo njih individualno već i poslovne mreže povezane s njima”.

“Međutim, iz perspektive građana i privrede Republike Srpske, njihove realne međunarodne pozicije, upravo su Njemačka i Evropska unija najvažniji partneri – u ljudskom, ekonomskom, investicijskom i kulturnom smislu. Evropske i bilateralne njemačke sankcije, koje su na snazi od februara 2022. godine, i dalje imaju konkretne posljedice, a osim individualnih zabrana putovanja, Republiku Srpsku su koštale i gubitka investicija u vrijednosti od namanje milijarde eura”, kaže Ćerimagić.

Iako niko, kako veli Ćerimagić, “ne može sa sigurnošću predvidjeti kakav će biti svijet koji nastaje, jasno je da on neće imati samo jedan centar moći”.

“U takvom kontekstu, dugoročno biti u srcu Evrope, a ne graditi odnose sa Berlinom i Briselom, djeluje krajnje nepromišljeno i neodgovorno. Upravo ti centri, kroz proces približavanja Evropskoj uniji, nude uređen, pravno utemeljen i strukturiran okvir za razgovor, postizanje dogovora i osiguravanje podrške za rješenja. To se ne odnosi samo na pitanja koja utiču na svakodnevni život građana i poslovne zajednice, već i na dugotrajna politička pitanja čiji dio je navodno blizak i važan i stranci koju vodi Milorad Dodik – od reforme Predsjedništva i Ustavnog suda, do međunarodne supervizije, podjele nadležnosti i organizacije pravosuđa”, kaže Ćerimagić.