Evropa čeka odgovore: Sve što trebate znati o Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji

Prošle godina je američki potpredsjednik J. D. Vance na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji održao govor koji je mnoge prisutne ostavio zatečenima. Kritikujući evropske saveznike zbog politike migracija i „zanemarivanja stavova vlastitih birača“, Vance je upozorio da najveća prijetnja kontinentu dolazi iznutra.

„Evropa se mora suočiti sa sobom prije nego što očekuje zaštitu od drugih“, rekao je tada, naglašavajući oštru viziju Trumpove administracije prema Starom kontinentu.

Od tog trenutka pokrenula se niz vanjskopolitičkih poteza koji preispituju transatlantski savez: od agresivnih vojnih akcija u Venecueli, preko teritorijalnih ambicija prema Grenlandu i do nesigurnog angažmana u Ukrajini.

Minhenska sigurnosna konferencija osnovana je 1963. godine, u razdoblju Hladnog rata, kao forum zapadnih političkih i vojnih elita s ciljem jačanja transatlantskog saveza i strateške koordinacije unutar NATO-a.

 „Konferencija nikada nije bila mjesto za formalne odluke, ali je uvijek bila laboratorij sigurnosne misli i inicijativa koje su oblikovale buduće politike“, rekao je početkom sedmice predsjedavajući MSC-a Wolfgang Ischinger.

Danas, više od šest decenija kasnije, konferencija je i dalje jedan od rijetkih globalnih foruma gdje se strateške rasprave vode otvoreno, a ključne teme sagledavaju u širem, međunarodnom kontekstu.

Ove godine MSC dolazi u trenucima kada tradicionalni savezi popuštaju pod pritiskom i međunarodni poredak je „više nego ikada pod testom“, kako je primijetio Ischinger.

„Rijetko se u novijoj historiji konferencije raspravljalo o toliko temeljnih pitanja odjednom“, dodao je, naglašavajući potrebe Evrope da preuzme odgovornost za vlastitu odbranu.

Glavne teme konferencije uključuju evropsku sigurnost, budućnost transatlantskog partnerstva, revitalizaciju multilateralizma, regionalne sukobe, sigurnosne implikacije tehnološkog napretka i izazove autoritarnih politika.

MSC 2026 posebno prati „novu eru politike razarajuće kugle“, kako je navedeno u izvještaju konferencije, gdje oprezne reforme ustupaju mjesto radikalnijem preispitivanju postojećih sistema, posebno od strane Sjedinjenih Američkih Država.

Sir Alex Younger, bivši šef britanske obavještajne službe MI6, za BBC je rekao: „Transatlantski savez neće se vratiti na staro, ali nije ni slomljen. I dalje imamo ogromnu korist od vojne i obavještajne saradnje s Amerikom, ali Evropa mora preuzeti više odgovornosti za vlastitu odbranu.“

Očekuje se dolazak gotovo 50 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i visoke američke dužnosnike predvođene državnim seketarom Marcom Rubiom. Rubio će predvoditi „veliko izaslanstvo“, dok će istovremeno govoriti i kritičari Trumpove politike, uključujući guvernere Gavina Newsoma i Gretchen Whitmer, te kongresmenku Alexandriju Ocasio-Cortez.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, prisustvovat će konferenciji kako bi ponovno skrenuo pažnju na rat u njegovoj zemlji i potrebu međunarodne podrške.

„Svaka država mora biti spremna za vlastitu obranu, ali mi još uvijek tražimo solidarnost saveznika“, rekao je Zelenski u pripremi za svoj govor.

Agnès Callamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala, upozorava da „agresivni postupci administracije Donalda Trumpa prema Venecueli, Grenlandu, Iranu i Meksiku ogoljuju vanjsku politiku zasnovanu na principu ‘sila određuje pravo’. Svijet mora pokazati hrabrost i zajednički se oduprijeti tim napadima na međunarodno pravo.“

Izvještaji MSC-a ukazuju da se osnova transatlantskog saveza mijenja. Washington, prema analizama MSC-a, dovodi u pitanje principe međunarodnih institucija, trgovine zasnovane na pravilima i partnerstva sa saveznicima.

"Evropske članice NATO-a moraju pokazati da mogu ispuniti preuzete obaveze, uključujući povećanje izdvajanja za odbranu“, rekao je američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker, odbacujući tvrdnje da SAD namjerava povući podršku.

Međutim, nepredvidivost američke politike izaziva zabrinutost oko ključnih scenarija, poput tzv. „testa Narve“ u Estoniji. Narva je grad u Estoniji s većinski ruskim stanovništvom, smješten na granici s Rusijom. Ako bi Rusija pokušala zauzeti grad pod izgovorom zaštite ruskog stanovništva, postavlja se pitanje da li bi američka administracija pomogla Estoniji. Ili moguće ruske agresije na Suvalski koridor. I dok NATO formalno garantira član 5, stvarna implementacija u kriznim situacijama ostaje neizvjesna, posebno u kontekstu Trumpovih teritorijalnih ambicija i nedosljedne politike prema Ukrajini i Grenlandu.

Pritisak na evropske članice NATO-a doveo je do povećanja vojnih budžeta, jačanja odbrambene industrije i stvaranja novih partnerstava u trgovini i tehnologiji.

„Kada se stare strukture uzdrmaju, mogu se pokrenuti dugo blokirani procesi“, navodi se u izvještaju MSC.

Callamard je poručila da nasilnici moraju biti zaustavljeni.

„Čovječanstvo mora pobijediti. Konferencija poput MSC-a pruža priliku da obnovimo duh poslijeratnog multilateralizma, ojačamo međunarodno pravo i zaštitimo ljudska prava“, kazala je generalna sekretarka Amnesty Internationala.

Minhenska sigurnosna konferencija 2026. dolazi u vrijeme dubokih globalnih promjena i nesigurnosti. Dok se lideri okupljaju u Minhenu, svijet se suočava s preispitivanjem tradicionalnih saveza, novim teritorijalnim ambicijama i rastućom nesigurnošću u međunarodnim odnosima.

I upravo ovosedmična Minhenska sigurnosna konferencija trebala bi dati odgovore o budućnosti transatlantskog saveza. Međutim, ti odgovori možda neće biti ono što Evropa želi čuti.